Moda danas
Moda ulazi u novo razdoblje, mijenjaju se trendovi, ali i načini na koji se stvaraju trendovi.
New York Times 1989. godine prvi put upotrijebio izraz brza moda, i od tada, sve do posljednjih nekoliko godina, bio je to termin koji je najbolje opisivao trenutnu modu. No prošlih godina počeli su se mijenjati odnosi u modi. Sve više brandova se okreće novim konceptima mode i održivoj modi. Prije nekoliko godina se tom trendu aktivno priključio poznati dizajner Giorgio Armani koji je upozorio na to da se moda mora usporiti.
Brza moda je prisutna svuda. Cijeli svijet se odijevao prateći najnovije trendove, a cijena i kvaliteta odjeće se snižavala. Dizajn i trendovi su se ubrzano mijenjali, a distribucija je bila sve brža. Smanjeni troškovi proizvodnje, pojednostavljenje procesa od dizajniranja do proizvodnje, ali i veća kupovna moć potrošača doveli su do toga da je proizvodnja odjeće između 2000. i 2014. udvostručila, a kupovina se povećala 60%. Neka istraživanja pokazuju da je danas prodaja odjeće za oko 400% veća nego što je bila prije 20godina.
Odjeća je posljednjih godina postala skoro jednokratna, a neka su istraživanja pokazala da se veliki dio odjeće odbacuje nakon što je nošen manje od deset puta.
Broj kolekcija se kod mnogih brandova udvostručio, a kod mnogih i više od toga. Nove kolekcije ne dolaze samo dva puta godišnje nego puno češće.
Osim što potrošači iskoriste manje i odbacuju odjeću, veliki broje odjeće ostaje i kod prodajnih kuća neprodan, te se sve više odjeće uništava na kraju sezone.
World economic forum je izvijestio da je modna industrija na drugom mjestu po utjecaju na zagađenje okoliša, odmah iza naftnog sektora, te je odgovorna za 10% globalnih stakleničkih plinova.
Prema izvješću Ujedinjenih naroda procjenjuje se da modni sektor troši više energije nego zračni i pomorski promet ukupno.
Preko 30 godina od prvog spominjanja pojam brza moda 1989, počele su se stvari mijenjati te je npr. Forever21 brand jeftine odjeće 2019. proglasio bankrot, dok je npr. H&M-u dobit pala prvi put nakon 44 godine.
Arcadia Group koja je vlasnik branda Topshop u Velikoj Britaniji također se našla u velikim problemima i prijetio joj je bankrot.
Navike potrošača su se počele mijenjati, nove generacije drugačije gledaju na modu i održivost mode, a situacija s korona virusom samo je ubrzala i naglasila proces koji se već počeo dešavati. Moda danas nije ista kakva je bila posljednjih 30 godina.
Moda danas donosi u središte pitanje održive mode, zaštitu okoliša, ali i više gleda ekonomsku i socijalnu stranu mode.
Prema jednom istraživanju 2016. godine je samo 7% ljudi izjavilo da je spremno kupiti ili je kupilo održivu odjeću, dok 2018. godine to izjavilo 11%, a 2020. 16%.
Jedan od razloga za promjene u ponašanju potrošača su i mlađe generacije koje su počele više brinuti o utjecaju na okoliš.
Promjena generacija također utječe na modu danas. Istraživanje je pokazalo da je generacija Z (rođeni iza 1996.) spremnija platiti više ukoliko se radi o održivoj modi. Čak njih 31% uzima ovaj čimbenik u obzir.
Mnogi brandovi su umjesto snižavanja cijena počeli uzimati ovakve podatke u obzir te se okreću održivoj modi. Kering koji je vlasnik između ostalih i brandova Gucci, Yves Saint Laurent, Balenciaga i Bottega Veneta okreće se sve više održivoj modi.
Dizajnerica Stella McCartney čiji brend je preko 17 godina bio u vlasništvu velike kompanije otkupila je svoje dionice kako bi postala ponovno neovisna i mogla se okrenuti novim načinima poslovanja, te postala jedna od predvodnica održive mode.
Lvmh koja je vlasnik brandova Louis Vuitton, Dior, Fendi i Loro Piana sve više se okreće i naglašava koncept LIFE (Lvmh initiatives for the environment) gdje se više pažnje posvećuje utjecaju mode na okoliš i smanjenje emisije CO2.
U Italiji jedan od primjera je Salvatore Ferragamo, ali i Giorgio Armani i Valentino.
Povratak na početnu: Moda
